U nadolazećoj Svetoj godini milosrđa, koju će na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2015. godine otvoriti Sveti Otac papa Franjo, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić odredio je da će, uz zagrebačku prvostolnicu, posebno jubilejsko značenje imati još tri crkve u našoj Zagrebačkoj nadbiskupiji. Riječ je o Nacionalnom marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu, te župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću, te svakoj župnoj crkvi u Zagrebačkoj nadbiskupiji na dan proslave zaštitnika župe.
U tim će crkvama početak Jubileja biti proslavljen na Četvrtu nedjelju došašća, 20. prosinca 2015. godine, a slavlja će predvoditi pomoćni biskupi i to prema sljedećem rasporedu: mons. Valentin Pozaić u Mariji Bistrici; mons. Ivan Šaško u Karlovcu te mons. Mijo Gorski u Krašiću.
Potpuni oprost
Osim Svetih vrata, tradicionalna su jubilejska obilježja hodočašća i oprost. Iz riznice duhovnih dobara Crkve u Jubileju posebno mjesto ima oprost koji se odnosi na vremenitu kaznu. Budući da je u Jubileju riječ o nastojanju oko svetosti i čistoće duše, na tome je putu od velike koristi dar oprosta što ga Crkva, snagom koju joj je dao Krist, pruža svima koji ispune tražene uvjete. Potpuni oprost vremenite kazne za grijehe može se odnositi na vlastite grijehe, ali i na duše pokojnih. Da bi se primio oprost, Crkva upozorava da je potrebno:
- ispovjediti se
- pričestiti se
- izmoliti molitve na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u jubilejsku crkvu.
- To mogu biti molitve: Vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo (ili drugi marijanski zazivi), Slava Ocu.
Oni vjernici koji zbog bolesti ili nekih drugih ozbiljnih razloga ne mogu izaći iz kuće mogu primiti potpuni oprost, ako – sjedinjeni u duhu i u mislima s vjernicima na dotičnim mjestima, naročito onda kada se putem sredstava društvenoga komuniciranja prenose liturgijska slavlja iz neke jubilejske crkve – izmole Oče naš, Vjerovanje ili neku drugu molitvu, prikazujući svoje trpljenje i teškoće na nakane koje su za Crkvu posebno važne u Svetoj godini milosrđa.
Logo Jubilarne godine milosrđa
Autor loga je slovenski isusovac i umjetnik o. Marko Rupnik. U duhu gesla "Milosrdni poput Oca" (Lk 6,36) logo je svojevrsna "Summa theologiae", prikaz Sina, koji na ramenima nosi izgubljenu osobu. Logo ukazuje na "duboki način na koji Dobri Pastir dodiruje tijelo čovječanstva s ljubavlju koja može promijeniti život". Krist koji je uzeo ljudsku narav, ima oči uperene u čovjeka i tako im se spajaju pogledi. "Krist vidi Adamovim očima, a Adam Kristovim", tako da "svaka osoba otkriva u Kristu, novom Adamu, svoju vlastitu čovječnost i budućnost". Tri elipse koje okružuju dva lika, kako kreću prema van postaju postupno svjetliji, te tako naznačuju da Krist iznosi čovječanstvo iz tame grijeha i smrti. Dubina tamnih boja govori pak o ljubavi Oca koji sve oprašta.
Sveti Leopold B. Mandić zaštinik Jubilarne godine 2016.
Cijelu Crkvu u hrvatskom narodu, a posebice hrvatske kapucine, pa i sve druge redovnike i redovnice i vjernike, obradovala je odluka Svetog Oca da svetog Leopolda Bogdana Mandića proglasi jednim od zaštitnika ove jubilarne godine. Prisjetimo se činjenice da je za vrijeme šeste sinode biskupa u Rimu, koja je raspravljala o "pomirenju i pokori u poslanju Crkve" papa Ivan Pavao II. proglasio 16. listopada 1983. svetim našeg zemljaka sv. Leopolda B. Mandića. Tako ta dva važna događaja u novijoj povijesti Crkve – Sinodu iz 1983. i Godinu milosrđa 2016. povezuje jedan sićušni Hrvat koji je, milošću Božjom i svojim marom, postao "orijaš duhom, kojim se dobri Bog poslužio da nebrojenim dušama olakša breme života", kako je to rekao bl. Stepinac. Na taj je način svima nama pokazao put kojim danas trebamo kročiti.
