Aktualnou Župi BDMS i Nacionalnom Svetištu Svetog Josipa

U Velikoj dvorani Pastoralnog centra Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu, predstavljeni su: novi broj Glasnika svetog Josipa, nove mrežne stranice i logo Svetišta, u srijedu 19. studenog 2014. 

IMG3344

U bogatom programu, posjetiteljima se najprije obratila dr. sc. Agneza Szabo, jedna od suradnica Glasnika svetog Josipa. Prof. Szabo opisala je povijest nastanka Glasnika, od njegovog osnutka kada ga je uređivao prvi glavni urednik Josip Stadler do današnjeg dana. Posebno je istaknula okolnosti u kojima je Glasnik nastajao i razvijao se, probleme na koje su izdavači nailazili, pa i samu zabranu izdavanja Glasnika. No unatoč tome Glasnik svetog Josipa dugo je razdoblje bio jedan od najčitanijih vjerskih tiskovina i glavni promicatelj svetoga Josipa i vjerskih istina, kazala je doktorica Szabo.

IMG3351

Novi broj Glasnika predstavio je mr. sc. Mario Raguž, urednik na Hrvatskoj radioteleviziji. Njegov govor donosimo u cijelosti:

„Poštovane dame i gospodo!

Čast mi je što sam ovdje s vama večeras i zahvaljujem na pozivu vašem župniku i rektoru mons. Senteu. Ja sam se s veseljem odazvao. Malo kasnije ću vam reći zašto. Najprije želim nešto reći o smislu, potrebi i važnosti crkvenih medija. Smatram kako su vjerski mediji potrebni na svim razinama od najmanje župe do najveće biskupije ili državne razine. Iako, to možemo gledati sa dvije strane. Možemo ustvrditi kako mediji uopće ne trebaju. Zamislimo, na primjer, da Sveti Otac jedne subote u večer poželi poslati neku poruku vjernicima svijeta. To će reći svojem tajniku. On to napiše i pošalje mail generalnom tajniku Biskupske sinode, a on to pošalje predsjednicima biskupskih konferencija diljem svijeta. Još iste večeri predsjednici to mogu poslati ostaloj braći biskupima, a oni dekanima. Dekani to pošalju svećenicima i tu poruku mogu idućega dana čuti svi vjernici svijeta na svetim misama. Prema marketinškoj teoriji najskuplji, ali najučinkovitiji način je osobna prodaja odnosno hodanje od vrata do vrata. Crkva ima još veću prednost jer vjernici sami dolaze i samo im treba prenijeti poruku na razumljiv način. No, ja sam ipak za drugi pristup. Smatram kako vjerski mediji itekako trebaju. Loše citiram ali znam kako u Bibliji piše da je Isus propovijedao sa krovova, na trgovima, brežuljcima, obali rijeke ili iz čamca. To su bili radio, televizija, Internet, novine ili „fejsbuk“ njegovog vremena. Zato smatram kako crkveni ljudi, dakle i biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i vjernici laici trebaju koristiti medije i „zauzimati“ prostor. Tu trebaju neke vještine. Treba znati zainteresirati novinare da poprate neki događaj i treba znati zanimljivo govoriti jer zbunjen, nejasan i dugačak govornik postaje kontraproduktivan i neuvjerljiv. Vaš rektor Antun ima ove vještine zato ste ga mogli viđati i čuti u raznim medijima prije nego je došao kod Vas.

IMG3355

Često su vjernici bombardirani različitim negativnim vijestima ili vijestima koje ružno govore o vjeri ili Crkvi, a onda mnogi to prihvate. Nekada je to zbog brzine življenja, a nekada zbog površnosti ili nepromišljenosti pa se onda ne treba čuditi što ima vjernika koji se odvraćaju od vjere ili od Crkve. Zato i najmanji župni listić ili web stanica župe ima svoju ulogu. Pridonosi širenju istine. Zato mi je drago da imate Glasnik svetišta i web stranicu. Smatram kako su društvene mreže još važnije ili sve važnije. Do prije desetak godina mnogi su tvrdili kako televizija kvari djecu. Danas to više nije tako. Mladi pogledaju program na internetu i onda gledaju samo one emisije koje ih zanimaju. Ali cijelo vrijeme su na webu, facebooku ili drugim društvenim mrežama. Srećom na njima ima više vjerskih sadržaja nego na ovim starijim medijima. Važno je samo dobro selektirati, a čini mi se kako mladima dobro ide. Mediji općenito i katolički i svi drugi imaju veliki utjecaj na naše živote. To ne mora biti samo negativno. Mediji nam daju neke životne informacije, potiču nas i na činjenje dobra. Uvijek se skupi veliki novac kada mediji podrže neku humanitarnu akciju. Bitno je učiti prepoznavati medijske manipulacije. To je lako. Treba pratiti više različitih medija i misliti svojom glavom, a ne sve prihvaćati zdravo za gotovo. Mediji nas informiraju, odgajaju, obrazuju i to nije loše, ali ne smiju nam biti glavni smisao života. Dobro se prisjetiti što su o sličnoj temi mislili naši djedovi, treba razgovarati sa ljudima i pažljivo voziti medijskim putovima isto kao i prometnom cestom. 

IMG3354

Trebam nešto reći i o Glasniku svetog Josipa. Smatram kako morate ustrajati barem još 30 godina a onda još 30 puta toliko. Sveti Josip je zaštitnik Hrvatske i nastavite raditi da što više hrvatskih ljudi dolazi u ovo svetište. Glasnik izgleda jako dobro i možete ga s ponosom pokazivati svima. Dobar je zbog dizajna, dobrih slika i dobrih tekstova. Zato pohvaljujem cijelo uredništvo. Ovo nije pohvala radi reda jer sam vidio puno vjerskih listova i mogu reći kako je ovaj glasnik barem među deset najboljih a vjerujem i među pet. Inače u Hrvatskoj izlazi nekoliko stotina vjerskih listova, listića i biltena. Ovo izdanje lista je malo specifično jer je otprilike jedna petina Glasnika posvećena vašem velikanu mons. Marijanu Radanoviću. To nije ništa čudno jer je velika većina vas rođena nakon njegova dolaska u Karlovac 1955. Zato zapišite svoja sjećanja i odgovorite na župnikov poziv sa 12 stranice ovog broja Glasnika. Barem onako kako je to učinio krašićki župnik Vraneković. To može biti stalna rubrika jer sam uvjeren kako možete svojim sjećanjima popuniti barem jednu stranicu svakog broja i to barem 10 godina. Sjećajte se svojih velikana i pišite o njima jer rečeno se zaboravlja a zapisano uvijek ostaje. U nastavku Glasnika pišete o oproštaju sa starim župnikom i kapelanom te dočekom novih. Sviđa mi se rubrika iz povijesti-bilo bi zanimljivo prenijeti koji tekst iz prvih brojeva Glasnika ukoliko možete doći do njih. Posebice je vrijedan i poučan tekst dr. Sabo o povijesnom hodu sv. Josipa sa hrvatskim narodom i gradom Karlovcem.Smatram dobrim da se u svakom broju progovori o štovanju sv. Josipa uz prigodna teološka razmišljanja. Posebno bih pohvalio rad katehetske ekipe Ekosspiritus na temu branda sv. Josipa. To je drugačije od svega. S obzirom da Glasnik nije samo župni list nego i glasnik svetišta možda bi koju stranicu više trebalo pokloniti hodočasnicima, njihovim dolascima, utiscima i razmišljanjima, uz poneku fotografiju. Vidio sam toga i u ovom broju. Također, možda ne bi bilo loše posvetiti malo više prostora za članove bratovštine sv. Josipa, posebice onima koji nisu iz Karlovca. Iako, shvaćam kako je ovo specifičan broj, a prostor je ograničen.

IMG3361

Na stranici 61. predstavljen je logo nacionalnog svetišta sv. Josipa. Dobra je stvar imati logo. Logo vam daje prepoznatljivost. Dijeli vas od drugih. Logo mi se sviđa jer ima oznake i hrvatskog i katoličkog i karlovačkog. Zašto je to važno. Zamislite ovo. Kada ja stanem među sto košarkaša onda ćete me teško primijetiti, ali kada stanem među stotinu djece u vrtiću onda ćete me odmah primijetiti. Zato je bitan logo jer on donosi prepoznatljivost. Taj logo će se naći od vrećice do kalendara, od privjeska do upaljača. Ubrzo ćete ga viđati na neobičnim mjestima i u rukama ljudi za koje se ne biste nadali. Sada ću vam reći zašto sam došao. Vašeg rektora poznam odavno još dok je bio kapelan u Sesvetskim Selima. Dakle, naše poznanstvo je punoljetno. Uvijek je imao ideja i bio aktivan a to ste mogli i Vi sami već vidjeti. On svoje darove nije zakopao nego ih umnožava, a sve to ide na korist vjernika. Sretan sam kako i ja mogu pridonijeti tome. Eto zato sam došao.Uvijek govore pišem na jednoj stranici, oprostite mi što sam ovoga puta bio malo duži, ali želio sam puno toga reći. Rektoru zahvaljujem na pozivu, a Vama jer ste me imali živaca slušati. Hvala!"

IMG3357

Nove mrežne stranice Nacionalnog svetišta (www.svetijosip.com) predstavio je autor, gosp. Tomislav Novosel. Zahvalivši suradnicima, pojasnio je koncepciju stranice koja sadrži 3 glavna dijela: Svetište, župu BDM Snježne i dio o sv. Josipu. Uz brojne informacije o Svetištu i događajima u njemu, na stranicama se može pročitati i novi broj Glasnika svetog Josipa. Završnu riječ uputio je domaćin, mons. Antun Sente ml., župnik i rektor Svetišta. Ponajprije se zahvalio bivšem župniku preč. Alojziju Burji i kapelanu Dragutinu Gereci na trudu oko Glasnika, a zatim i uredništvu i svim suradnicima Glasnika, poželivši još bolju suradnju i uspješan nastavak izdavanja Glasnika svetog Josipa. Mons. Sente predstavio je okupljenima i novi logo Svetišta kao bitan simbol prepoznatljivosti i sredstvo promicanja Svetišta sv. Josipa. Ideju i elemente loga dao je rektor Sente, dok je zadane elemente loga gospodin Mario Vukošić estetski lijepo uredio, a grafički doradio gospodin Nenad Vojnović.

4

Na kraju programa, rektor Sente zahvalio je i svim posjetiteljima na dolasku te ih pozvao na zajedničko druženje. Za glazbeni ugođaj tokom programa pobrinuli su se Lucija Klarić i Jelena Mužar uz klavirsku pratnju Krešimira Klarića, a cijeli su program vodili Valentina Grubešić i Matija Barberić.

IMG3341